Podrijetla i povijest muzeja
Busch–Reisinger Museum osnovan je još 1903. godine, a svoje je rane godine proslavivši pod imenom Germansko muzej, nazivom koji je nosio tijekom nekoliko desetljeća. Tek 1950. godine institucija je dobila novo ime, postajući Busch-Reisinger Museum. Ta promjena nije bila samo administrativna, već je odražavala duboki pomak u identitetu muzeja i njegovu stalnu, evoluirajuću povezanost sa proučavanjem umjetnosti srednje i sjeverne Europe.
Povijest ove institucije postala je predmet nedavnih znanstvenih istraživanja. Kroz cjelodnevne rasprave i duboke analize, pokušano je ispitati identitet muzeja kroz prizmu njegovog povijesnog razvoja. To istraživanje obuhvatilo je evoluciju muzeja – od njegovih početaka kao Germanskog muzeja do njegove trenutne, ključne uloge unutar šireg sveučilišnog sustava. Trajektorija muzeja kroz posljednje stoljeće obilježena je stalnim promjenama prostora, uloge i samog onoga što on predstavlja u svijetu kulture.
Zdanje i njegova arhitektura
Muzej se nalazi u Cambridgeu, u Sjedinjenim Američkim Državama, kao sastavni dio Harvard Art Museums. Njegovo trenutno sjedište je zdanje Werner Otto Hall na adresi 32 Quincy Street. Ovaj prostor osmislili su arhitekti iz ureda Gwathmey Siegel & Associates, a muzej se na ovu lokaciju preselio 1991. godine.
Prije selidbe u zdanje Werner Otto Hall, institucija je bila smještena u Adolphus Busch Hall na adresi 29 Kirkland Street. Ta je nekadašnja lokacija služila muzeju od 1921. do 1991. godine. Prelazak u sadašnje prostorije omogućio je integraciju muzeja u veći, jedinstveni kompleks. Arhitektura trenutnog sjedišta odražava moderne napore širenja i renovacije Harvard Art Museums.
Umjetnost središnje i sjeverne Europe
Ovaj muzej predstavlja jedinu instituciju u Sjevernoj Americi posvećenu proučavanju umjetnosti iz njemački govornih zemalja središnje i sjeverne Europe, obuhvaćajući sve medije i sve povijesne razdoblje. Kolekcija se usredotočena na stilove i epoke umjetnosti ovih regija, s posebnim naglaskom na njemački govornu područja. Takav znanstveni fokus omogućuje sveobstran uvid u estetske promjene koje su oblikovale ovaj dio kontinenta.
Zbirka uključuje značajne primjere austrijske secesije i njemačkog ekspresionizma. Kolekcija također obuhvaća apstrakciju 1920-ih godina te razne materijale povezane s Bauhausom. Ova djela predstavljaju promjenjive vizualne jezike ranog dvadesetog stoljeća. Izvan ovih povijesnih pokreta, muzej čuva poslijeratnu i suvremenu umjetnost iz njemački govornog dijela Europe.
- Kruška u boku, oko 1903. – Gustav Klimt
- Zimska noć, 1910. – Edvard Munch
- Iz Kragerøa, 1910. – Edvard Munch
- Berlin Model, 1895. – Edvard Munch
Raznolike kolekcije i umjetnička djela
Zbirke ovog muzeja obuhvaćaju širok spektar medija i vremenskih razdoblja, od kasno-srednjovjekovne skulpture do umjetnina 18. stoljeća. Posebno mjesto u ovoj kronologiji zauzimaju Rubensteinovi zidni freske, koje su bile među prvim modernim umjetničkim djelima koje je u svoju kolekciju uvrstio Germanic Museum. Među ostalim značajnim remizentima ističu se Max Beckmann i njegovo djelo Self Portrait in Tuxedo iz 1927. godine, te portret cara Wilhelma II koji je 1908. naslikao Arthur Kampf.
Izvan europskih tradicija, muzej čuva i iznimno značajan izbor azijske umjetnosti. Ta se kolekcija proteže od arhaičnih kineskih nefrita i kineskih bronza do fine ceramike iz Kine i Koreje. Kolekcija također obogaćuje japanski surimono, japanska djela na papiru te ukrašene lakirane kutije. Među ostalim dragocjenostima nalaze se budističke skulpture iz pećinskih hramova te svečani, ceremonijalni oružje.
U samom srcu ove umjetničke ponude nalaze se remek-djela koja su obilježila povijest modernizma i klasike:
- Pear Tree, 1903. – Gustav Klimt
- Winter Night, 1910. – Edvard Munch
- From Kragerø, 1910. – Edvard Munch
- Berlin Model, 1895. – Edvard Munch
- Venus and Adonis, 1581. – Hans von Aachen
Kompleks Harvard Art Museums
Busch–Reisinger Museum predstavlja vitalni dio Harvard Art Museums u Cambridgeu, Massachusetts. Ovaj impresivni kompleks nastao je kao sinteza tri zasebne institucije, stvarajući bogatstvo kulturnih slojeva. Među njima su Fogg Museum, osnovan još 1895. godine, te Arthur M. Sackler Museum, utemeljen 1985. godine. Treći, ključni stup ove trijade, čini sam Busch–Reisinger Museum. Zajedno, ove institucije djeluju kao neodvojivi i integrirani dio prestižnog univerziteta Harvard.
Muzeji su smješteni unutar jedinstvenog, koherentnog prostora, što je postignuto kroz ambiciojan proces renovacije i proširenja dovršen 2014. godine. Arhitektura, koju je osmislio Renzo Piano Building Workshop, spojila je tri različite kolekcije pod jednim krovom, stvarajući prostor u kojem se odvija neprekinuti dijalog između različitih epoha i tradicija koje te kolekcije zastupaju. Ovaj arhitektonski sklad omogućuje umjetnosti da kroz prostor komunicira s promjenjivim vremenom.
Kompleks zauzima značajno mjesto na kampusu u Cambridgeu, pružajući prostor koji služi i široj publici i dubinskom znanstvenom istraživanju. Prostor od približno 204.000 četvornih stopa, od čega čak 43.000 četvornih stopa posvećeno je isključivo izložbenim prostorima, omogućuje dostojanstven prikaz i proučavanje nevjerojatne raznolikosti medija i povijesnih razdoblja koja čuvaju u svojim zbirkama.
