Podrijetlo i povijest Musée de l'Orangerie
Musée de l'Orangerie je umjetnička galerija smještena u Parizu, u srcu Francuske. Zdanje je podignuto 1852. godine, prvenstveno kako bi služilo praktičnoj svrsi unutar vrtova Tuileries. Prvotno je zamišljeno kao šarmantna oranžerija, projektirana da u zimskim mjesecima pruži utočište citrusnom drveću iz Palais des Tuileries. Upravo je ta uloga staklenika za Napoleonove III. naranče definirala rane dane postojanja ove građevine.
Prelomnica od funkcionalne oranžerije prema prostoru posvećenom umjetnosti dogodila se nakon Prvog svjetskog rata. Godine 1921. država je zdanje dodijelila Podtajništvu za fine umjetnosti. Ta je odluka uslijedila nakon prijedloga o osnivanju trajnog prostora za monumentalna djela koja su zahtijevala specifične ambijentalne uvjete. Institucija je svečano otvorena 17. svibnja 1927. godine kao Musée Claude Monet.
Zdanje i njegova arhitektura
Smješten u zapadnom kutu vrtova Tuileries u Parizu, u Francuskoj, ovaj objekt prostire se na površini od 6.300 m2. Njegov dizajn odlikuje elegantna staklena fasada i suzdržana estetika koja se harmonično stapa s okolnim vrtom. Izgrađeno 1852. godine kao smještaj za citruse za Palais des Tuileries, ovo zdanje kasnije je transformirano u namjenski prostor posvećen izlaganju najfinijih umjetničkih djela.
Unutarnja arhitektura definirana je dvama ovalnim salama koje je osmislio Camille Lefèvre. Te su sale raspoređene tako da tvore oblik simbola beskonačnosti, specifična konfiguracija osmišljena kako bi se u potpunosti mogla obuzmati veličina i format monumentalnih slika koje čuvaju kolekcije. Orijentacija ovih prostora prati os istok-zapad, stavljajući interijer izravno na put Sunca. Takav položaj omogućuje prirodnoj svjetlosti da se probija kroz krovne prozore, promijenjujući osvjetljenje prostora tijekom cijelog dana.
Kolekcija vodenih lotosa
Središte ovog muzeja predstavlja veličanstvena instalacija osam velikih murala Water Lilies čiji je autor Claude Monet. Ovi paneli, veličine visine od dva metra, projektirani su s posebnom pažnjom izravno za jedinstvene ovalne sale Musée de l'Orangerie, a njihova ukupna duljina proteže se kroz cijelih 91 metar. Raspored dviju ovalnih prostorija, koji se spaja u oblik simbola beskonačnosti, stvara doživljaj kontinuiranog, gotovo nadrealnog prostora koji obuzima posjetitelja.
Sama instalacija ovisi o pokretu prirodne svjetlosti. Kroz krovne prozore svjetlost neprestano zaliva sale odozgo, stvarajući atmosferu koja se neprestano mijenja i diše. Ta svjetlost ulazi u intiman dijalog s površinama slika, očitujući promjenjivu ambijentalnost vrtova u Givernyju. Okrenutost prostorija prati istok-zapadu, prateći tako prirodni put sunca i omogućujući svjetlosti da kroz dan plijovi kroz prostor, mijenjajući doživljaj umjetnina.
- Morning (left detail), 1920 - Claude Monet
- Sunset (left half), 1920 - Claude Monet
- Green Reflection (right half), 1920 - Claude Monet
Kolekcija Jeana Waltera i Paula Guillaumea
U ovim prostorima čuva se dragocjena kolekcija Jeana Waltera i Paula Guillaumea, značajno zbirka od 148 remek-djela koja obuhvaća razdoblje od 1860. do 1930-ih godina. Sastavljena je od strane Paula Guillaumea, istaknutog francuskog trgovca umjetninama. Nakon njegove smrti, država je 1959. i 1963. godine preuzela ovu kolekciju na pravo užitka, s dugoročnom namjerom da se ona upravo ovdje, unutar ovih zidova, predstavi javnosti.
Ova selekcija obogaćena je djelima ključnih figuri tog doba. Kolekcija nudi uvid u svijetao slikarstva kroz platna koja su stvarali Henri Matisse, Auguste Renoir, Pablo Picasso te Paul Cézanne. Uz njih, u galeriji se mogu pronaći i radovi koje su ostavili Paul Gauguin, Alfred Sisley, Amadeo Modigliani te Marie Laurencin. Sva ta djela simboliziraju specifično razdoblje tranzicije u modernoj povijesti umjetnosti.
- Gabrielle i Jean, 1895
- Svadba, 1904
- Tvornica stolica, 1897
Velika remek-djela kolekcije
Kolekcija u Musée de l'Orangerie predstavlja značajno okupljanje djela iz kasnog 19. i početka 20. stoljeća, koja svjedoče o preobražajima umjetničkog izraza. Pierre-Auguste Renoir u ovoj prostoriji ostavlja dubok trag kroz nekoliko ključnih djela, uključujući Gabrielle and Jean (oko 1895.) i Girls at the Piano (oko 1892.). Njegova istraživanja forme i svjetlosti nastavljaju se kroz djela poput The Clown (oko 1909.) i Young Man and Young Woman (oko 1876.), koja osvijetljavaju njegov senzibilitet prema trenutku. Ova slika stoje rame uz rame s ekspresivnim kompozicijama koje je stvario Henri Matisse te strukturnim istraživanjima koja je vodio Paul Cézanne, kao što su Flowers and Fruit (oko 1880.) i Trees and houses (oko 1886.).
Muzej također čuva radove Henrija Juliena Félixa Rousseaua, poznatog kao Le Douanier. Njegov doprinos ovoj galeriji uključuje The Wedding (oko 1904.), Child with Doll (oko 1904.) i The Chair Factory (oko 1897.). Među ostalim istaknutim figurama u stalnoj kolekciji nalaze se Amedeo Modigliani, Pablo Picasso, Alfred Sisley, Chaïm Soutine i Maurice Utrillo. Ovi umjetnici kroz svoje jedinstvene pristupe boji i tematici predstavljaju evoluciju moderne umjetnosti.
- Portrait of Paul Cezanne, the Artist's Son, oko 1883
- Snowy Landscape, oko 1875
- The Fishermen and the Biplane, oko 1908
- Old Junior's Cart, oko 1908
Izložbe i istraživanja
Muzej održava bogat i kontinuirani program privremene izložbe, pažljivo osmišljen kako bi istražio brojne slojeve i nijanse moderne umjetnosti. Zapadni dio zgrade posvećen je upravo ovim rotirajućim prikazima, koji se organiziraju u suradnji s Louvrom i drugim nacionalnim muzejima. Takav pristup omogućuje instituciji da uz svoje stalne kolekcije pruži uvid u raznolike umjetničke pokrete, stvarajući dinamičan i uvijek aktualan kulturni prostor.
Povijest tematskog djelovanja muzeja obuhvaća nekoliko značajnih ciklusa koji su oblikovali umjetničko razumijevanje tog vremena. Između 1930. i 1933. godine, muzej je ugostio posvećenu izložbu posvećenu impresionizmu. Sljedeće godine donijele su dubinska istraživanja specifičnih umjetnika i stilova, poput izložbe Peintres de la realité iz 1934. godine te izložbe pod nazivom Rubens et son temps iz 1936. godine. Pak, 1937. godine, muzej je organizirao posebnu izložbu koja je bila u potpunosti posvećena radovima Degasa.
Nedavni projekti i obnove
Strukturalna čvrstoća i način prezentacije muzeja prošli su značajne nadogradnje kako bi se osiguralo očuvanje njegovih dragocjenih kolekcija. Između 1978. i 1984. godine proveden je veliki projekt obnove s ciljem konsolidacije zdanja i renovacije unutarnjih prostorija. Ti su napori bili usredotočeni na dugoročnu stabilnost lokacije te rafiniranje njezinih izložbenih prostora.
U jesen 2020. godine, muzej je predstavio obnovljenu prezentaciju svojih kolekcija. Ova nedavna reorganizacija osmišljena je kako bi se stvorila fluidnija poveznica između različitih umjetničkih elemenata smještenih unutar ovih zidova. Trenutni raspored uspostavlja vizualni i prostorni dijalog između dekoracije Water Lilies i slika Parizske škole. Takav pristup omogućuje kohezivnije iskustvo dok posjetitelji koračaju kroz prostore.
Posjet Musée de l'Orangerie
Muzej se nalazi na zapadnom kraju Terrasse du bord de la Seine, unutar vrtova Jardin des Tuileries u Parizu, u Francuskoj. Posjetiteljima je otvoren od 9:00 do 18:00 sati, uz napomenu da je institucija zatvorena utorkom. Kako bi se osiguralo kontrolirano okruženje za dragocjene kolekcije, preporučuje se prethodna rezervacija određenog vremenskog termina.
Sam raspored prostora omogućuje usredotočeno proučavanje stalnih kolekcija, dok arhitektura olakšava izravan susret sa svjetlošću i veličinom izloženih djela. Unutar galerija posjetitelji mogu uočiti sljedeća remek-djela:
- Gabrielle and Jean, 1895 - Pierre-Auguste Renoir
- Flowers and Fruit, 1880 - Paul Cézanne
- The Wedding, 1904 - Henri Julien Félix Rousseau (Le Douanier)
- The Chair Factory, 1897 - Henri Julien Félix Rousseau (Le Douanier)
- Old Junior's Cart, 1908 - Henri Julien Félix Rousseau (Le Douanier)
Lokacija muzeja u blizini Place de la Concorde pruža mirno okruženje idealno za kontemplaciju. Prirodna svjetlost koja ulazi kroz okna na stropu predstavlja temeljni dio doživljaja gledanja, posebice u dvoranama dizajniranim za monumentalne murale. Planiranje posjeta u skladu s predviđenim radnim vremenom osigurava da se očuva namijenjena atmosfera ovog jedinstvenog prostora.
