Povijest i podnošća Kreeger Museum
Kreeger Museum nalazi se na adresi 2401 Foxhall Rd NW, Washington, DC 20007, United States. Smešten u četvrti Palisades u Washingtonu, ovaj prostor prvobitno je bio privatni dom Davida Lloyda Kreegera i Carmen Kreeger. Transformacija iz intimnog obiteljskog doma u javnu kulturnu instituciju dogodila se kada je muzej osnovan 1994. godine.
Povijest ovog mjesta neodmetano je isprepletena s privatnim životima obitelji Kreeger. Ono što je nekada bilo intiman, domestički prostor, danas je postalo mjesto za kontemplaciju i proučavanje slikarstva i skulpture 19. i 20. stoljeća. Institucija zadržava snažan fokus na modernističke, impresionističke i ekspresionističke škole, uz bogatstvo afričke i azijske umjetnosti. Sama činjenica da se ova remek-djela nalaze unutar prostora koji je nekada bio dom, pruža jedinstven i specifičan kontekst cijeloj kolekciji.
Arhitektura i okruženje
Muzej se prostire u niskoj, elegantnoj građevini od bijelog kamena, smještenoj na pet i pol hektara šumovitog posjeda u četvrti Palisades u Washingtonu, D.C. Projektirana 1963. godine od strane Philipa Johnsona i Richarda Fostera, ova struktura zadržava tiho, gotovo skromno prisustvo unutar svog krajolika. Arhitektura je prepoznatljiva po svojoj dubokoj integraciji s prirodnim okruženjem, koristeći zamorne drvene staze koje vode posjetitelje kroz cijelo prostranstvo. Utjecaj ovog arhitekta, dobitnika Pritzkerove nagrade, osjeća se u načinu na koji se zdanje nisko oslanja na teren, poštujući veličinu i ritam okolnog drveća.
Doživljaj ovog mjesta nadilazi unutrašnje zidove i širi se u otvoreni prostor. Skulpturalni vrt proširuje izložbu na vanjski dio, dopuštajući umjetnosti da postoji u neprestanom dijalogu s elementima prirode. Unutar ovih posjeda, Terasa skulptura i terasa s refleksionim bazenom nose naziv Inovacije. Ti prostori nude nježni prijelaz između kontroliranih ambijenta galerija i divljeg, neobrađenog šumskog prostranstva posjeda.
Stalna umjetnička kolekcija
Kolekcija se usredotočuje na slikarstvo i skulpturu 19. i 20. stoljeća, čiji radovi slave duh impresionizma, modernizma i ekspresionizma. Prisutnost ovih umjetničkih pravaca omogućuje tiho, gotovo meditativno proučavanje promjenjivog svjetla i forme. Uz ove europske tradicije, muzej čuva izvanredne primjere afričke i azijske umjetnosti, a u stalnom se predlošku nalaze i skulpture iz jugoistočne Azije.
Umjetnost se širi izvan unutarnjih zidova, otvarajući se prema vrtu s popratnim skulpturama. Ovdje ambijent na otvorenom ugošćuje djela Rainera Lagemanna i Georgea Rickeya. Ova umjetnička izražajanja ulazak u dijalog s okolnim šumskim prostranstvom i svjetlosnim nijansama četvrti Palisades. Raspored skulptura na terasi i blizu reflektirajućeg bazena stvara suptilni dijalog između arhitektonskog okruženja i prirodnog krajolika.
- Vaza s cvetovima zinnia, oko 1886.
- Proljeće u Givernyju, 1886.
- Tamnoplava vaza, III, 1880.
- Čovjek na verandi, 1886.
- Pointe du Petit Ailly u sivom vremenu, 1897.
- Cvijeće u bakrenoj posudi, 1875.
Remek-djela muzejske kolekcije
Ova kolekcija nudi duboki susret s impresionističkim pokretom, čiji je temelj čvrsto postavljen kroz devet platnena djela koja je naslikao Claude Monet. Ta djela koexistiraju uz prisutnost Alfreda Sisleya i nježne kompozicije Camille Pissarro. Težina devetnaestog stoljeća opipljiva je kroz platna koja je stvorio Paul Cézanne te kroz cvjetne studije Adolphea Josepha Thomasa Monticelleia. U djelima koja je stvorio Edgar Degas osjeća se tiha gravitacija, dok nas strukturirani oblici Pierre-Auguste Renoir vode kroz estetsku harmoniju forme.
Prelazeći u doba prijelaza stoljeća, muzej čuva značajne radove Vincenta van Gogha, uključujući njegove fascinantne studije cvijeća. Emocionalna dubina koju prenosi Edvard Munch pronalazi svoje mjesto ovdje, pružajući snažan protipol ravnomjernijim i strukturiranijim aranžmanima ranijeg doba. Kolekcija također obuhvaća utjecajni rad Pabla Picassa i Joan Miró, označavajući prijelaz u modernizam. Ova se djela nalaze u prostoru koji iznad svega cijeni fizičku prisutnost umjetničke ruke i nesredenu snagu stvaralaštva.
